Povoljno

Tibor Sekelj

Oluja na Aconcagui

216 stranica, meki uvez, 14 x 21 cm

Putopisni prvijenac svjetski glasovitog istraživača Tibora Sekelja o tragičnoj ekspediciji na Aconcaguu, klasik je žanra i zasigurno jedna od najsugestivnijih i najdirljivijih knjiga naše planinarske književnosti. Naslovnica novog hrvatskog izdanja djelo je umjetnice i alpinistice Ive Božić, a među tridesetak fotografija u knjizi nalaze se i mnoge do sada neobjavljene.

90.00 kn

O knjizi

Knjiga Oluja na Aconcagui napisana je na španjolskom jeziku i objavljena u Argentini 1944. godine, samo nekoliko mjeseci nakon nakon prvog Sekeljevog uspona na najviši vrh američkih kontinenata kojim je „postavio“ i potom čitavih trideset godina „držao“ hrvatski (i jugoslavenski) visinski rekord. Godinu dana poslije Sekelj se pridružio potražnoj ekspediciji argentinske vojske s kojom je pronašao posmrtne ostatke unesrećenih suputnika s uspona na Aconcaguu i po drugi put se popeo na vrh čime je Oluja na Aconcagui u sljedećem izdanju dobila novo, završno poglavlje: „Godinu dana kasnije“. Knjiga je u Argentini imala u svega devet godina imala pet ponovljenih izdanja, uvrštena je u popis obavezne školske lektire, a golemu popularnost uživala je i u planinarskim krugovima čitave Latinske Amerike.

Oluja na Aconcagui objavljena je prvi put na hrvatskom jeziku početkom 1955. (Izdavačko poduzeće Epoha), nekoliko mjeseci poslije povratka Tibora Sekelja iz Južne Amerike i četiri godine nakon što je naša javnost prvi put čula za njega i podvig osvajanja najvišeg vrha obaju Amerika iz 1944. Kao što je presudno utjecala na njegovu južnoameričku karijeru, ekspedicija na Aconcaguu i knjiga o njoj učinila je Sekelja popularnim i u tadašnjoj Jugoslaviji. Iako to možda nije njegova najpopularnija knjiga na ovim prostorima (jer pisao je i knjige za djecu), po njoj je vjerojatno ostao najupamćeniji, osobito među generacijama koje su imale prilike uživo slušati njegova predavanja. I desetljećima poslije, mnogi koji su postali planinari i alpinisti, koji su to samo željeli ili su tek u naslonjačima maštali o ledenim vrhuncima, prve poticaje za planinarenjem, kao i zanimanje i ljubav prema planinama i planinarskoj književnosti, dobili su čitajući upravo ovu knjigu.

Ono što ovoj knjizi daje trajnu kvalitetu, i što na današnjeg čitatelja može jednako sugestivno djelovati, tim više ako mu je ovo prvi susret s planinarskom književnošću, jest Sekeljeva „estetika (osvajanja) planine“. Kao što piše u predgovoru, Sekelj sebe ustvari nije shvaćao alpinističkim borcem, osvajačem planinskih vrhova, nego vječnim prijateljem Planine, njezinim ljubavnim izabranikom koji se, uživajući poput sanjara, divi njezinoj prirodnoj ljepoti. Opisujući detaljno svoj boravak i iskustva u planini, ispreplićući praktične stvari i znanstvena objašnjenja, dokumentarnost i poeziju, Sekelj je u knjizi sugestivno provukao misao o odnosu čovjeka i planine, o smislu planinarstva, koja ima i svoju estetsku i etičku dimenziju.

Novo izdanje knjige Oluja na Aconcagui obogaćeno je s tridesetak crno-bijelih fotografija, od kojih se dobar dio po prvi put predstavlja hrvatskoj javnosti. Ilustracije na koricama izradila je naša umjetnica i alpinistica Iva Božić.

Dobre knjige poput ove, kao što se zna, ne zastarijevaju. Ali to ne vrijedi i za njihove prijevode, ma koliko dobri bili, jednostavno zato što se jezik mijenja. Riječi, fraze, žargon i kulturne konotacije podložne su promjenama. Osnovni alat komunikacije, jezik, živ je organizam, a komunikacija je smislena tek kad se prenositelj i primatelj jasno razumiju. Želeći da ovo djelo u prijevodu i autor ostvare što bolju komunikaciju s današnjim čitateljem,  hrvatski prijevod Oluje na Aconcagui Ive Večerine, star šezdeset šest godina, odlučili smo jezičnom redakturom i korekturom približiti suvremenoj izražajnoj normi i tako ga otrgnuti od nezaslužena zaborava.